Nacionalni park Đerdap 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 14 | Nivo: Visoka turistička škola

VISOKA TURISTIČKA ŠKOLA
SRUKOVNIH STUDIJA
NOVI BEOGRAD
NACIONALNI PARK ĐERDAP
Seminarski rad
Novi Beograd, 2010
SADRŽAJ
Uvod…………………………………………………….3
Geografsko – turistički položaj………………………….4
Prirodne vrednosti……………………………………….5
Morfološke karakteristike…………………….....5
Klima…………………………………………….6
Hidrografske vrednosti…………………………..6
Biografske vrednosti……………………………..7
Flora………………………………………….7
Fauna………………………………………....7
Rezervati prirode……………………………..8
Lepenski vir……………………..……8
Veliki I Mali Štrbac………………….9
Golubački grad………………………10
Bosman – Sokolovac…………………10
Čoka Njalta sa Pesačom……………...11
Bojana………………………………..11
Tatarski vis…………………………...11
Šomrda……………………………….11
Ciganski potok……………………….11
Kanjom Boljetinske reke-Greben…….11
Anropogene vrednosti……………………………………12
Praistorijski spomenici i kulture…………………12
Srednjovekovni spomenici……………………….13
Etnografske vrednosti i folklor…………………..13
Oblici turizma…………………………………………….14
Zaklučak………………………………………………….15
Literatura…………………………………………………16
Uvod
Nacionalni park Đerdap je najveći nacionalni park Srbije. Nalazi se u severoistočnom delu Srbije na samoj granici sa Rumunijom. Pruža se uz desnu obalu Dunava, od Golubca
do Karataša kod Kladova, u dužini od 100 km, obuhvatajući uzani šumski brdsko - planinski pojas širine od 2 do 8 km i visine od 50 do 806 metara iznad Dunava. Nacionalni park Đerdap formiran je 1974. godine, a proglašen je 1983. godine kada je
Skupština Srbije donela Zakon o Nacionalnom parku Đerdap kojim su utvrđene njegove granice. Površina parka iznosi 63.500 ha. Obuhvata teritorije opština Golubac, Kladovo i Majdanpek.
Nacionalni park Đerdap se odlikuje veoma atraktivnim pejzažima i vidikovcima, izuzetno retkim biljnim i životinjskim vrstama, pećinama, potocima kao i mnogobrojnim antropogenim motivima.
Slike br.1.,2.,3.
Izvor : www.yuta.rs
Geografsko – turistički položaj
Đerdap je sa ostalim prostorima naše zemlje povezan pre svega "Đerdaoskom magistralom" pravcem od Beograda, preko Požarevca, Velikog Gradišta, Donjeg Milanovca, Kladova do Negotina. Ova magistrala ima i međunarodni značaj, jer povezuje našu zemlju sa Rumunijom. Njena dužina od Beograda do Kladova iznosi 254 km. Nešto manje povoljna, druga saobraćajnica, vodi od Beograda , preko Požarevca, Kučeva i Majdanpeka za Donji Milanovac, gde se spaja sa "Đerdapskom magistralom".
Železnička pruga Beograd - Bar otvara kapije Parka prema istočnoj Srbiji. Izgrađeni most između Kovina i Smedereva je veza posetiocima iz Vojvodine, a put preko brane
"Đerdap" turistima iz Rumunije. Položaj Parka prema Beogradu je povoljan, ne samo zbog pomenutih drumskih i železničkih saobraćajnica, već i zbog Dunava koji može da se koristi kao rečna saobraćajnica.
Razvoju nautičkog turizma i rečnog saobraćaja doprinosi i Đerdapsko jezero, naročito zbog puštanja u promet plovidbenog sistema Dunav – Majna – Rajna i izgradnjom brane na Đerdapu.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]